Vlada Švajcarske vrlo je staloženo i bez emocija reagovala na carine koje je na njene proizvode uveo američki predsjednik Donald Tramp, iako je u Evropi među zemljama kojima je određena najviša carinska stopa.
Predsjednica Švajcarske Karin-Keler Zuter napisala je sinoć na mreži Iks da je savezna vlada, kojom ona predsjedava, "primila k znanju" Trampovu najavu da će na robu iz Švajcarske biti uvedena carina od 31 odsto. Tramp je zemljama Evropske unije uveo carine od 20 odsto.
U Evropi je Vašington veće carine nametnuo samo još Srbiji i Lihtenštajnu (po 37 odsto), Bosni i Hercegovini (35 odsto) i Sjevernoj Makedoniji (33 odsto).
Za Crnu Goru, Kosovo i Albaniju carine iznose 10 odsto, dok su za Hrvatsku i Sloveniju iste kao i za sve ostale članice EU - 20 odsto.
Keler-Zuter je napisala da će vlada hitno utvrditi dalje korake i da prioritet imaju dugoročni ekonomski interesi zemlje.
"Centralna vrijednost ostaje privrženost međunarodnom pravu i slobodnoj trgovini", napisala je predsjednica Švajcarske na tri zvanična jezika zemlje - njemačkom, francuskom i italijanskom.
Dnevnik Noje cirher cajtung (NZZ) piše da je švajcarska vlada juče, još uoči Trampove objave o carinama, iza zatvorenih vrata razgovarala o budućem odnosu prema SAD i novoj američkoj administraciji. Vlada će se, piše dnevnik, konsultovati sa stručnjacima i razmatrati opcije djelovanja.
List piše da Keler-Zuter i ministar ekonomije Gi Parmelen planiraju da putuju u SAD, gdje će od 22. do 26. aprila prisustvovati proljećnom zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke i ministara finansija grupe G20, ali da će boravak iskoristi i za bilateralne sastanke, iako je neizvjesno da li će se sastati i sa američkim zvaničnicima.
NZZ piše da je vjerovatno da će većina inostranih zvaničnika tokom zasjedanja Svjetske banke pokušati da se sastanu za američkim zvaničnicima. Parmelen je prvobitno planirao da u to vreme boravi u Japanu, na dan Švajcarske na svetskoj izložbi Ekspo 2025 u Osaki, ali je poslije najnovijih globalnih ekonomskih turbulencija odlučio da ide u SAD, rekao je njegov portparol.
Parmelen je ujedno i član Odbora direktora Svjetske banke i predsjedava konstituencom Švajcarske u grupaciji Svjetske banke, preko koje grupa država, uključujući i Srbiju ostvaruje svoje pravo glasa. U Švajcarskoj konstituenci su i Azerbejdžan, Kazahstan, Kirgizija, Lihtenštajn i druge zemlje.
Švajcarska ima znatan suficit u trgovinskoj razmjeni sa SAD, a više od dvije trećine njenog izvoza u SAD čine farmaceutski i hemijski proizvodi.
Bonus video:
