Sveobuhvatne carine koje je predsjednik Donald Tramp uveo na uvoz u Sjedinjene Države izazvale su juče prijetnje odmazdom, dok su kompanije i vlade žurno pokušavale da procijene troškove sve žešćeg trgovinskog rata koji prijeti da uzdrma globalne saveze.
Kaznene mjere najavljene u srijedu izazvale su potrese na svjetskim tržištima i osude lidera drugih zemalja koji se, kako navodi Rojters, suočavaju sa krajem ere liberalizacije trgovine koja je decenijama oblikovala globalni poredak.
Tramp je izjavio da će uvesti osnovnu carinu od 10% na sav uvoz u SAD, uz dodatne, ciljane dažbine za neke od najvećih trgovinskih partnera i za najsiromašnije zemlje, čime će biti pogođeni proizvodi od italijanske kafe i japanskog viskija do sportske odjeće proizvedene u Aziji.
U Evropi, njemački istraživački institut IW procijenio je da bi nove carine mogle da zbrišu 750 milijardi eura iz ekonomije regiona.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je juče evropske kompanije da obustave planirane investicije u SAD. “Mislim da je važno - i to je posao koji mora da se obavi u okviru svakog sektora - da se buduće investicije ili investicije najavljene proteklih nedjelja obustave dok se situacija sa SAD ne razjasni”, rekao je Makron tokom sastanka sa predstavnicima francuske industrije. Makron je istakao da nijedna opcija nije isključena i sugerisao upotrebu evropskog mehanizma za zaštitu od prinude, koji može podrazumijevati mjere usmjerene na digitalne usluge i američki finansijski sektor.
“Ništa nije isključeno. Sve je u igri”, rekao je Makron, nagovještavajući mjere protiv američkog tehnološkog sektora, “gdje SAD imaju ogromnu korist od Evrope”. Dodao je da će odgovor na recipročne carine biti “masovniji” od reakcije na američke carine na čelik i aluminijum.
Makron je ove carine nazvao “brutalnim i neosnovanim” i šokom za međunarodnu trgovinu, ističući da Evropa mora da odgovori “industriju po industriju”.
U oštrom i govoru u Madridu, španski premijer Pedro Sančez izjavio je da američka administracija ne pravi razliku između prijatelja i neprijatelja: “Ide protiv svih i svega”. Sančez je opisao carine kao “neviđen” i “jednostran” napad SAD na Evropu, dodajući: “Povratak protekcionizmu iz 19. vijeka nije pametan način da se odgovori na izazove 21. vijeka.”
Njemački ministar privrede Robert Habek predložio je jačanje ekonomskih veza sa Kanadom i Meksikom. “Pružaju se prilike za nova savezništva koje bismo trebalo da iskoristimo odlučno i odlučujuće,” rekao je.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je da su carine greška, ali da njihov uticaj ne treba precenjivati i da reakcija mora biti pažljivo odmjerena. “Ne smijemo podsticati paniku, nije riječ o katastrofi”, rekla je Meloni u intervjuu za italijansku državnu televiziju RAI. “Nisam uvjerena da je najbolji način da se odgovori na carine - novim carinama”, dodala je.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen opisala je carine kao “ozbiljan udarac za svjetsku ekonomiju” koji će imati “strašne” posljedice za milione ljudi. Istakla je da je EU spremna da odgovori, ali je pozvala Trampa da “pređe sa sukoba na pregovore”.
Očekuje se da će EU sredinom aprila najaviti protivmjere u vidu carina na američku potrošačku i industrijsku robu - vjerovatno uključujući simbolične proizvode poput soka od pomorandže, teksas farmerki i motocikala Harley-Davidson - kao odgovor na prethodno najavljene Trampove carine na čelik i aluminijum.
Evropski blok nije odgovorio na carine od 25% na automobile iz EU, koje su stupile na snagu juče, niti na najnoviji krug recipročnih carina objavljenih na Trampov takozvani “dan oslobođenja”, koji su poslanici Evropskog parlamenta ironično nazvali “dan inflacije” i “dan ogorčenja”.
Evropska komisija suočava se sa sve glasnijim pozivima da proširi svoj repertoar mjera usmeravanjem na američki sektor usluga - od tehnoloških kompanija do velikih banaka, ističe britanski “Gardijan”.
Kina je obećala odmazdu zbog Trampovih carina od 54% na uvoz iz druge najveće svjetske ekonomije, dok su Južna Koreja, Meksiko, Indija i nekoliko drugih trgovinskih partnera saopštili su da će za sada sačekati, dok pokušavaju da dobiju ustupke pre nego što nove carine stupe na snagu 9. aprila.
Kanadski premijer Mark Karni najavio je u četvrtak ograničen skup protivmjera na američke carine, istovremeno nazvavši protekcionističke poteze predsjednika Donalda Trampa “tragedijom za globalnu trgovinu”.
“S obzirom na potencijalnu štetu po sopstveno stanovništvo, američka administracija će vjerovatno na kraju promijeniti pravac. Ali ne želim da ulivam lažnu nadu”, rekao je Karni, dodajući da bi moglo proći mnogo vremena dok SAD ne promijene pristup.
Trampove nove trgovinske barijere usmjerene su na neke od najvažnijih geopolitičkih saveznika SAD, ističe Rojters.
U Aziji, Tramp je uveo carinu od 24% Japanu i 25% Južnoj Koreji, obje zemlje koje su domaćini velikih američkih vojnih baza. Takođe je uveo carinu od 32% Tajvanu, u trenutku kada se ostrvo suočava sa pojačanim vojnim pritiskom iz Kine.
Globalne berze su juče potonule, a investitori su pohrlili ka sigurnijim sredstvima poput obveznica i zlata, dok su analitičari naveli da su najavljene carine znatno veće nego što se očekivalo. Američka tržišta akcija su zabilježila veliki pad, pri čemu su tehnološke i maloprodajne kompanije bile među najteže pogođenima.
Prema agenciji Fitch Ratings, nove američke carine najviše su u zadnjih preko 100 godina. Uvoz u najveće svjetsko potrošačko tržište sada je podložan prosječnoj dažbini od 22,5%, u poređenju sa 2,5% prošle godine.
Nove carine bi mogle drastično promijeniti pejzaž globalne trgovine, a potrošačka roba poput iPhonea mogla bi biti među najteže pogođenima. Rojters ističe da se većina iPhonea i dalje proizvodi u Kini, koja je pogođena carinom od 54%. Ako te dažbine ostanu na snazi, Apple će se suočiti s teškim izborom: da li da apsorbuje dodatne troškove ili ih prebaci na kupce.
Zvaničnici administracije navode da će carine otvoriti nova radna mjesta u proizvodnji unutar SAD i proširiti izvozne prilike u inostranstvu, ali upozoravaju da će biti potrebno vrijeme da se vide konkretni rezultati.
“Znamo da su mnogi Amerikanci zabrinuti”, rekao je potpredsjednik Džej Di Vens za Foks. “Ono što bih zamolio građane jeste da shvate da ne možemo sve riješiti preko noći.”
Ekonomisti upozoravaju da bi carine mogle ponovo podstaći inflaciju, povećati rizik od recesije u SAD i podići troškove za prosječnu američku porodicu za nekoliko hiljada dolara - što predstavlja potencijalni teret za predsjednika koji je svoju kampanju bazirao na obećanju da će smanjiti troškove života.
Sam Tramp, koji je juče trebalo da prisustvuje turnir u golfu u jednom od svojih rizorta na Floridi, objavio je da je zadovoljan mjerama.
“Operacija je završena! Pacijent je preživio i oporavlja se”, napisao je na društvenim mrežama
U regionu najgore prošla Srbija
Među više od 180 zemalja i teritorija na koje se odnosi Trampova odluka o recipročnim carinama je i Srbija, kojoj će biti određene carine od 37 odsto - najviše u regionu. Slijede Bosna i Hercegovina, kojoj su određene carine od 35 odsto, Sjeverna Makedonija sa 33 odsto i Hrvatska, kojoj se kao članici Evrpske unije uvodi carina od 20 odsto. Carine od po 10 odsto određene su za Crnu Goru, Albaniju i Kosovo.
Srbija u SAD, prema pisanju Bete, najviše izvozi usluge informacionih i komunikacionih tehnologija, gume, proizvode namjenske industrije. U januaru je vrijednost izvoza SAD u Srbiju bila 16,9 miliona dolara.
Carine koje je Tramp na robu uvezene iz Srbije pogodiće prije svega cijenu rada u IT industriji, izvoz robe, kurs dinara, povećaće spoljnotrgovinski deficit, ali će štete imati sve druge države od naglog zaokreta u ekonomskoj politici SAD, kazao je za Betu profesor u penziji Božo Drašković.
Drašković je rekao da sada “američki partner domaćih IT firmi u SAD neće biti spreman da prihvati i kompenzuje te troškove, pa će se smanjivati cijena rada i gasiti radna mjesta u Srbiji”.
Drašković je rekao da će se smanjivati izvoz i materijalnih dobara iz Srbije u SAD jer će im cijena porasti za taj iznos, a i ta roba će zato biti manje konkurentna.
Dodao je da će se carine odraziti i na stabilnost kursa i zarada, ekonomski rast, a posljedice po Srbiju će biti i veće zbog “haotične ekonomske politike koja se vodi u zemlji, posebno posljednjih petnaestak godina”.
Vlada Sjeverne Makedonije saopštila je juče da odluka SAD da toj zemlji uvede carine od 33 odsto neće imati “veliki uticaj na njenu ekonomiju i da ona ima jasan plan kako dalje”. “Ono što je bitno napomenuti je da nema potrebe za panikom, niti za ishitrenim reakcijama i zaključcima. To je nešto što je ova administracija odavno najavljivala, a nijedna država nije izostavljena - čak ni najstariji i najtradicionalniji partneri SAD”, piše u saopštenju vlade u Skoplju.
Ovo je, ističe se, pokušaj SAD da se ponovo pregovara o svjetskim trgovinskim odnosima - nešto što je bilo neophodno i što će, iako sada za neke predstavlja šok, za druge će značiti mogućnost.
Bonus video:
