Međusobni napadi Indije i Pakistana predstavljaju najintenzivniju vojnu razmjenu između nuklearno naoružanih susjeda u posljednjih nekoliko decenija, pri čemu su stradali civili na obje strane.
Indija je juče raketama gađala Pakistan i pakistanski dio Kašmira, uz saopštenje da je na meti bilo devet “terorističkih infrastruktura”, od kojih su neke povezane sa napadom islamističkih militanata na hinduističke turiste, u kojem je prošlog mjeseca u indijskom dijelu Kašmira poginulo 26 osoba.
Pakistan je saopštio da je u jučerašnjim napadima poginulo najmanje 26 osoba a da su desetine ranjene i da je Indija “zapalila vatru u regionu”. Islamabad je, kako prenosi Rojters, obećao da će odgovoriti “u vrijeme, na mjestu i na način koji sam odabere, kako bi osvetio gubitak nevinih pakistanskih života i očigledno kršenje suvereniteta”
Pakistanski zvaničnici su kazali da su oborili pet indijskih borbenih aviona tokom jučerašnjih sukoba, uključujući tri francuska “rafala” i dva ruska aviona.
“S obzirom na obim indijskog napada, koji je bio znatno veći od onoga što smo vidjeli 2019, možemo očekivati značajan odgovor Pakistana”, rekao je za Rojters Majkl Kugelman, analitičar za južnu Aziju iz Vašingtona.
Obje zemlje polažu pravo na Kašmir i kontrolišu djelove te oblasti. Tokom posljednjih 25 godina, perioda u kojem su Indija i Pakistan postali nuklearne sile, dvije zemlje su se sukobile više puta, ali su vojne razmjene bile ograničene i nisu prerasle u veliki rat.
To je, prema pisanju “Fajnenšl tajmsa”, odražavalo spremnost Sjedinjenih Država da vrši diplomatski pritisak na obje strane, kao i kinesku nevoljnost da, kao glavni međunarodni zaštitnik Pakistana, dozvoli eskalaciju situacije.
Analitičari navode da nije jasno da li ove okolnosti i dalje važe.
Pravin Soanije, analitičar za odbranu i bivši oficir indijske vojske kazao je za FT da je američki predsjednik Donald Tramp “veoma jasno stavio do znanja” da Indija i Pakistan “mogu sami da riješe svoje probleme, i on voli obje zemlje”.
Pakistanska vojska, koja broji 660.000 vojnika, više je nego duplo manja od indijske vojske, a njeni izdaci za odbranu prošle godine iznosili su tek jednu desetinu budžeta istočnog susjeda, prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije sa sjedištem u Londonu.
Dijelom zbog tih razloga, vojna doktrina Islamabada zasniva se na “odbrani, i prelasku u ofanzivu samo ako odvraćanje ne uspije”, izjavio je Raza Muhamed, penzionisani general i diplomata.
S druge strane, Indija je prošle godine potrošila 74,4 milijarde dolara na odbranu, što je čini drugom najvećom vojnom silom u Aziji, odmah poslije Kine, i šestom najvećom u svijetu.
“Nadmoć dolazi do izražaja kada dođe do opšteg sukoba. Ako eskalira u totalni rat, tada će indijska nadmoć doći do izražaja”, rekao je za FT penzionisani general-pukovnik Rakeš Šarma. “Ali u slučaju ograničenih ofanziva, mogli bi biti približno ravnopravni”.
Međutim, kada je u pitanju nuklearno naoružanje, dvije strane su izjednačene, ističe FT i dodaje da i Pakistan i Indija u svojim arsenalima imaju između 160 i 170 nuklearnih bojevih glava.
Pakistanska vojska sarađuje sa nekim kineskim kompanijama na proširenju dometa svojih balističkih raketa. Indija je razvila sopstvene interkontinentalne balističke rakete agni, čija najnovija serija ima domet do 5.000 km.
Snabdijevanje oružjem se istorijski koristilo kao sredstvo pritiska na obje strane, čiji vojni šefovi imaju direktnu telefonsku liniju za međusobnu komunikaciju.
Tokom rata u Kargilu 1999. godine, SAD su obustavile isporuku rezervnih djelova za američko oružje na obje strane. Tadašnji predsjednik Bil Klinton izvršio je snažan pritisak na tadašnjeg premijera Pakistana Navaza Šarifa da povuče svoje trupe sa indijske teritorije.
Kada je u pitanju nuklearno naoružanje, dvije strane su izjednačene. Pakistan i Indija u svojim arsenalima imaju između 160 i 170 nuklearnih bojevih glava
Kina je obezbijedila 81 odsto pakistanskog uvoza oružja između 2020. i 2024. godine, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), budući da se Islamabad udaljio od skupljih zapadnih dobavljača i približio orbiti Pekinga.
Indija, koja ima sopstvenu odbrambenu industriju, upravlja značajnim količinama ruske opreme, a dvije zemlje sarađuju i na razvoju raketne tehnologije. U posljednje vrijeme, Indija je uvozila opremu iz SAD i Francuske, prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), dok Tramp vrši pritisak na Modija da kupi više američkog naoružanja.
Tramp je juče izjavio da želi da Indija i Pakistan odmah prestanu s napadima jedni na druge i ponudio pomoć u rješavanju njihovih razlika.
"Želim da se to zaustavi. Ako mogu da učinim bilo šta da pomognem, biću tu," rekao je novinarima u Ovalnom kabinetu.
Kina, koja se graniči sa obje zemlje, pozvala je juče obje strane da pokažu uzdržanost. Uprkos bliskim vezama sa Islamabadom, analitičari smatraju da Peking možda neće željeti da ugrozi približavanje sa Indijom nakon nedavnog rješavanja četvorogodišnjeg zastoja zbog sporne granice.
“Kinezi su tokom posljednjih šest mjeseci razvijali odnose sa Indijom. Zbog trgovinskih i carinskih ratova koji su u toku, Kina sada gleda na Indiju kao na veliku ekonomsku priliku da se izvuče iz ekonomskih problema koje izazivaju Amerikanci”, rekao je Šarma.
Tramp je nazvao sukobe “sramotom” i dodao: “Nadam se da će se brzo završiti.”
Međutim, bivši načelnik indijske vojske, general Manoj Mukund Naravane, objavio je na platformi X nakon jučerašnjih udara: “Ovo je samo početak.”
Evropska šefica diplomatije Kaja Kalas kazala je da je situacija između Indije i Pakistana veoma zabrinjavajuća i dodala da EU pokušava da posreduje i smanji tenzije.
Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je jučem nakon sastanka sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Parizu da je “sada, više nego ikada, potrebno zadržati hladnu glavu. Razboritost i razum su neophodni.”
Na terenu, i u Indiji i Pakistanu, mnogi ljudi su izrazili gnjev i neprijateljstvo prema drugoj strani. “Pakistan testira naše strpljenje. Dobra stvar je što Indija uzvraća udarac”, rekao je Kumar Ravi Šankar, advokat iz Delhija.
U Pakistanu, biznismen Umbren Mahar izjavio je: “Niko u današnjem svijetu ne želi rat. Ali ako Indija nastavi da nas kleveće i napada, Pakistan ima pravo da uzvrati i brani svoj suverenitet”.
Bonus video:
