Dok Evropa sve češće bilježi ekstremne vremenske prilike, poput nedavne katastrofe u švajcarskom Blatenu usljed urušavanja glečera, Crna Gora i dalje nema registar klimatski rizičnih tačaka, niti u potpunosti funkcionalan sistem ranog upozoravanja, ukazala je u "Bojama jutra" na TV Vijesti Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene UDG.
"Iako postoje određeni elementi sistema ranog upozoravanja – uključujući meteorološka i seizmološka osmatranja – oni nisu u dovoljnoj mjeri integrisani, a komunikacija između lokalnog i državnog nivoa vlasti često izostaje ili kasni. Primjer iz oktobra 2024. godine kada je Šavnik pogođen poplavama jasno je ukazao na zastoje u koordinaciji između institucija, što je umanjilo efikasnost odgovora i izazvalo štetu koja je djelimično mogla biti spriječena", istakla je.
Jedan od konkretnih primjera lokalne ranjivosti jeste i situacija sa brdom Spas u Budvi.
"Iako nije u direktnoj vezi sa klimatskim promjenama, slučaj ukazuje na opasnost neadekvatnog upravljanja prostorom u uslovima sve češćih prirodnih nepogoda. Lokalno stanovništvo s pravom izražava zabrinutost zbog potencijalne geološke nestabilnosti tog područja, koje se dodatno opterećuje urbanizacijom", kazala je.
Bonus video:
