"Normalan umor je posljedica fizičkog ili mentalnog napora, neprospavane noći ili stresa i uglavnom prolazi uz odmor. Međutim, kada umor traje duže od četiri sedmice, ne prolazi ni nakon odmora i počinje da remeti svakodnevne aktivnosti – to je signal da nešto nije u redu", kazala je u Bojama jutra TV Vijestio dr Marija Radević, izabrana doktorka za odrasle u Domu zdravlja Podgorica.
Šta može biti uzrok?
Među najčešćim fizičkim uzrocima hroničnog umora su:
- Anemija – pacijenti često osjećaju vrtoglavicu, hladne ruke i stopala, ubrzan rad srca i pojačanu iscrpljenost.
- Hormonski disbalans, naročito poremećaji rada štitne žlijezde – pored umora, javlja se i pospanost, dobijanje na težini, suva koža, krhki nokti i osjećaj "mentalne magle".
- Depresija i anksioznost – kada su laboratorijski nalazi uredni, uzroci mogu biti psihološke prirode.
- Virusne infekcije – dugotrajan umor ponekad je posljedica virusnih infekcija koje nisu bile dovoljno prepoznate ili su se razvukle kroz vrijeme.
San – količina ili kvalitet?
"San je ključan. Iako se preporučuje između 7 i 9 sati sna, mnogo je važnije da je san neprekidan i dubok. Ako osoba spava 8 sati, ali se budi neispavana, često tokom noći, to ukazuje na loš kvalitet sna", ističe doktorka.
Nedostatak sna ili loš kvalitet sna može biti posljedica tzv. digitalnog umora, izazvanog korišćenjem elektronskih uređaja pred spavanje. Plavo svjetlo remeti prirodni ritam sna, a mozak ostaje aktivan i preopterećen.
Ishrana i hidracija – zaboravljeni izvori energije
"Preskakanje obroka, unos previše šećera, kao i dehidratacija – sve to direktno utiče na nivo energije", upozorava dr Radević. Savjetuje da se dan započne doručkom bogatim proteinima, da se unose složeni ugljeni hidrati i zdrave masti, kao i dovoljno tečnosti – naročito u toplijim danima ili pri povećanom unosu kafe.
Kada i koje pretrage uraditi?
Ako osjećaj umora traje duže od mjesec dana i ne može se objasniti životnim stilom, preporučuje se laboratorijska obrada. Među osnovnim analizama su:
- Krvna slika, CRP, sedimentacija
- Gvožđe i feritin
- Vitamin D, B12 i folat
- Hormoni štitne žlijezde i kortizol
- Glukoza u krvi, bubrežni i jetreni parametri
"Hronični umor ne treba zanemarivati. Prije nego što potražimo uzrok u laboratoriji, važno je zapitati se – da li dovoljno spavamo, hranimo li se pravilno, bavimo li se fizičkom aktivnošću i pronalazimo li vrijeme za sebe?", poručuje dr Radević.
Ponekad je prvi korak ka rješenju upravo to – da se zaustavimo, oslušnemo sopstveno tijelo i priznamo sebi da stalni umor nije nešto s čim moramo da se pomirimo.
Bonus video:
