Minimum podrške koji je predsjednik Skupštine Andrija Mandić dobio na posljednjem glasanju otvorio je nova pitanja o stabilnosti parlamentarne većine.
Iako su iz Socijalističke narodne partije (SNP) i Demokratske Crne Gore poručili da krize nema dok god postoji većina za funkcionisanje sistema, opozicija upozorava da se koalicija održava isključivo zarad podjele funkcija.
Nakon što je prošle sedmice sjednica Skupštine, na kojoj je poslanici trebalo da se izjasne o Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) i inicijativi za smjenu šefa parlamenta Andrije Mandića, odgođena bez obrazloženja, jučerašnjim minimumom podrške njegovom ostanku na funkciji dodatno su podgrijane spekulacije o krizi unutar vladajuće većine.
NE PROPUSTITE
"U oktobru 2023., kada je Andrija Mandić izabran nažalost za predsjednika Skupštine Crne Gore, imao je 49 glasova za. U martu 2024. godine, kod naše prve inicijative za smjenu Andrije Mandića, imao je on podršku od 44 poslanika, ovo posljednje što se desilo, imao je podršku od 41 poslanika, gdje se definitivno vidi kroz same te podatke da dolazi do sve manje i manje podrške Andriji Mandiću", istakao je Bosris Mugoša, poslanik Socijaldemokrata (SD).
"Do smjene nije došlo jer, vidjeli ste, nema hrabrosti među ljudima koji sebe predstavljaju evropejcima da prosto kažu da to nije ono što oni vide kao evropski put Crne Gore. Među njima su se zaista neki i osnažili pa, videli smo, nijesu prisustvovali glasanju", rekla je Zoja Bojanić, lalović, poslanica Demokratske partije socijalista (DPS).
Glasanju nije prisustvovalo 18 poslanika – među njima iz Bošnjačke stranke, Albanskog foruma, ali i Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad (PES) i Maja Vučelić iz CIVIS-a.
Razlike su očigledne, no u SNP-u i Demokratama tvrde da nema razloga za brigu dok su ciljevi zajednički.
SINK: BOGDAN BOŽOVIĆ, SNP 01:24
"Što se tiče funkcionisanja parlamentarne većine, vjerujem da vi znate, i građani Crne Gore, da je ona heterogena, da je čine partije sa različitim opredjeljenjima unutar svojih programa i svakako, ono što nas sve objedinjuje jeste završetak procesa pregovara sa EU, a da li ima trenutno krize u aktuelnoj parlamentarnoj većini, nema", kazao je Bogdan Božović, poslanik SNP.
"Sve dok ova parlametarna većina ima podršku 41 poslanika koji je dovoljan za funkcionisanje sistema i za formiranje i održavanje sistema, ne možemo pričati o osipanju i možemo samo zapravo reći da je ova vlast stabilna. Moram naglasiti, i mislim da je to vrlo važno, da naš odnos prema ciljevima i vrijednostima ne podrazumijeva isti odnos prema pojedincu, iz razloga što su i pojedinci i funkcije i pozicije prolazni i podložni i promjeni i smjeni, ali ciljevi i vrijednosti koje ova parlamentarna većina zastupa ostaju uvijek isti i jedinstvni", rekla je Anđela Vojinović poslanica Demokrata.
U opoziciji zajedničke ciljeve vlasti prepoznaju, ali ne u vidu evropskih vijednosti i članstva u Evropskoj uniji (EU).
"Očigledno da je zajednički imenitelj svih njih opstati na vlasti bez obzira na sve razlike, i ne radi se o razlikama, razlike su dobre među ljudima i političarima, ali ovo su razlike koje urušavaju evropski put Crne Gore i koji urušavaju građansku Crnu Goru", rekla je Bojanić Lalović.
"Očigledno da je trebalo od četvrtka do ponedjeljka izvršiti dodatni pritisak da se krene sa dodatnim ucjenama, sa dodatnim trgovinama funkcijama da bi se došlo eto do toga broja 41, jer vi znate da se broj 41, onaj minimalni broj jedne parlamentarne većine u Crnoj Gori, tako da se približava kraj ovakvoj jednoj interesnoj koaliciji koja jedino oko čega ima konsenzus, to je oko funkcija po dubini, visini i širini", kazao je Mugoša.
Dok opozicija broji korake do pada, a vlast tvrdi da hoda ka Evropi, ostaje pitanje da li je tlo stabilno ili samo djeluje tako.
Bonus video:
