Iako su pripreme za regulisanje digitalne imovine u Crnoj Gori u toku, Predlog zakona o kriptoimovini neće biti predložen Vladi u 2025. godini. Kako je potvrđeno “Vijestima” iz Ministarstva finansija, zbog kompleksnosti evropske MiCA (Markets in Crypto-Assets Regulation regulative) i činjenice da je ni same članice Evropske unije još nijesu u potpunosti primijenile, izrada zakona je prolongirana.
Na pripremi ovog zakona rade Ministarstvo finansija, Centralna banka (CBCG) i Komsija za tržište kapitala.
“Evropska komisija je, početkom juna 2023. godine, donijela MiCA regulativu (kojom se uređuje regulatorni okvir za kriptoimovinu. Ministarstvo finansija je, u saradnji sa CBCG i Komisijom za tržište kapitala započelo pripremne aktivnosti na izradi zakona kojim će se urediti oblast digitalne, odnosno kriptoimovine, u skladu sa MICA regulativom. Imajući u vidu značaj i kompleksnost ove regulative i tehničkih standarda, kao i da ih još zemlje članice Evropske unije (EU) nisu implementirale, predlog zakona nije planiran Programom rada Vlade za 2025. godinu”, rekli su iz Ministarstva finansija.
Iz resora kojim rukoviodi ministar Novica Vuković su naveli da je izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, za koji je nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova, propisana obaveza registracije pružalaca usluga povezanih sa kriptoimovinom kod Komisije za tržište kapitala, kao i da će Komisija vršiti inspekcijski i drugi nadzor pružalaca usluga povezanih sa kriptoimovinom.
Kriptoimovina ulazi u poreski sistem
“Programom pristupanja Crne Gore EZ 2025-2026, kao i ovogodišnjim programom rada Vlade planirano je da se u četvrtom kvartalu ove godine donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji, kojim će se, između ostalog, izvršiti usklađivanje važećeg zakona sa Direktivom EU/2023/2226 koja se odnosi na automatsku razmjenu informacija o kriptoimovini. Primjenom ove direktive propisaće se pravni osnov za automatsku razmjenu informacija o kriptoimovini koje će Poreska uoprava razmjenjivati sa nadležnim organima država članica EU i drugih država, odnosno teritorija država”, naveli su u Ministarstvu finansija.
Kako su pojasnili, prema planiranim zakonskim izmjenama, svi subjekti koji pružaju usluge u vezi sa kriptoimovinom biće obavezni da vode detaljnu evidenciju o svojim korisnicima, bilo da je riječ o fizičkim ili pravnim licima. Ova obaveza se odnosi i na situacije u kojima nad korisnicima kontrolu vrši jedno ili više fizičkih lica. Pored osnovnih podataka o korisnicima, operateri u sektoru digitalne imovine moraće da evidentiraju sve pružene usluge, preduzete aktivnosti, transakcije, naloge i prihode ostvarene od prodaje ili sticanja digitalne imovine. Evidencija će se voditi posebno za svaku vrstu kriptoimovine, u skladu sa međunarodnim standardima izvještavanja i važećim zakonskim propisima.
“Pružalac usluga povezanih sa kriptoimovinom koji izvještava i pružalac usluga povezanih sa kriptoimovinom koji ne izvještava imaće obavezu da podnesu prijavu za registraciju kod nadležnog poreskog organa, u skladu sa zakonom i upišu se u Registar pružalaca usluga povezanih sa kriptoimovinom kod Komisije za tržište kapitala Crne Gore u skladu sa zakonom kojim se uređuju mjere i radnje koje se preduzimaju radi sprečavanja i otkrivanja pranja novca i finansiranja terorizma. Predlogom navedenog zakona biće propisane i kaznene odredbe ako izvještajni pružalac usluga povezanih sa kriptoimovinom ne poštuje propisane obaveze, odnosno ne sprovodi ih u skladu sa zakonom”, pojasnili su iz ovog Vladinog resora.
Iz Ministarstva finansija su kazali da je opredjeljenjem Crne Gore za pridruženje EU započeta reforma finansijskog sektora u skladu sa EU standardima, odnosno kontinuirana obaveza usaglašavanja domaće regulative sa propisima EU.
Komisija spremila predlog zakona
Predsjednik Komsije za tržište kapitala Željko Drinčić je “Vijestima kazao da je u okviru aktivnosti koje su pokrenute s ciljem normativnog uređenja oblasti digitalne i kriptoimovine u Crnoj Gori, Ministarstvo finansija, kao nadležno i koordinirajuće tijelo, u saradnji sa CBCG i Komisijom za tržište kapitala, započelo pripremne korake ka izradi zakonskog okvira kojim će se regulisati ovo dinamično i kompleksno područje, te da se uloga Komisije u pripremnim aktivnostima odnosila prvenstveno na izradu stručnih analiza, formulisanje normativnih rješenja, kao i pripremu konkretnog nacrta zakona.
“Kao regulatorno tijelo nadležno za nadzor nad subjektima koji se bave stavljanjem u promet digitalne i kriptoimovine, Komisija je u potpunosti izvršila sve obaveze iz svoje nadležnosti, a cjelovit predlog teksta Zakona dostavljen je Ministarstvu finansija na dalju proceduru. Smatramo da je normativno uređenje tržišta digitalne imovine od suštinskog značaja za jačanje pravne sigurnosti, zaštitu investitora, kao i za usklađivanje sa savremenim evropskim i međunarodnim regulatornim praksama. Kao regulator sa nadležnošću nad subjektima koji se bave digitalnom i kriptoimovinom, u potpunosti smo svjesni izazova i potencijala koje ova oblast nosi”, istakao je Drinčić.
CBCG bez odgovora
“Takođe, kontinuirano se sprovode brojne aktivnosti na eliminisanju biznis barijera, kao i na stvaranju uslova za razvoj finansijskih tehnologija (Fintech), imajući u vidu da je digitalna transformacija, zasnovana na bezbjednoj infrastrukturi i ključnim sistemima za bržu i lakšu upotrebu elektronskih usluga, jedan od prioriteta Vlade, a sve u cilju daljeg razvoja digitalne ekonomije i jačanja ekonomskog rasta. S tim u vezi, Vlada je krajem 2024. godine donijela Strategiju finansijskih tehnologija (FINTECH) za Crnu Goru 2025-2029. godinu, koja je dostupna na internet stranici Ministarstva finansija”, rekli su u Ministarstvu finansija.
Iz CBCG nijesu odgovorili “Vijestima” koji su dosadašnji rezultati rada vrhovne monetarne institucije u vezi sa ovim zakonom i kada je realno da ga država dobije.
“U skladu sa članom 131 stav 1 Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, Komisija za tržište kapitala vrši nadzor u odnosu na pružaoce usluga povezanih sa kriptoimovinom, dok je predlaganje zakona Vladi koje priprema Komisija za tržište kapitala, u nadležnosti Ministarstva finansija”, kazali su iz CBCG.
Komisija uvodi registar pružalaca usluga
Drinčić je kazao da je prema posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, Komisija za tržište kapitala biti nadležna za vođenje registra pružalaca usluga koje se odnose na kriptoimovinu.
“Ovo predstavlja značajan iskorak kako za nas kao regulatora, tako i za čitav regulatorni okvir u Crnoj Gori, budući da se kriptoimovina prvi put eksplicitno prepoznaje kroz zakonski akt. Istovremeno, riječ je i o velikom izazovu, s obzirom na kompleksnost i brz razvoj ove oblasti na globalnom nivou. U tom smislu, planiramo detaljnu izradu podzakonskih akata koji će precizno definisati uslove, postupke i kriterijume za registraciju, kao i obaveze pružalaca usluga povezanih sa kriptoimovinom”, rekao je Drinčić.
Prema njegovim riječima, Komisija će, kroz javna obavještenja i dostupne kanale komunikacije, nastojati da pruži jasne i precizne informacije svim zainteresovanim stranama, kako bi se omogućilo jednostavno i transparentno sprovođenje postupka registracije.
“Iako je formiranje registra moguće i bez donošenja posebnog Zakona o digitalnoj imovini jer je ova nadležnost sada jasno propisana Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, smatramo da bi usvajanje krovnog zakona koji detaljno reguliše ovu oblast, odnosno Zakona o digitalnoj imovini, bilo od suštinskog značaja. To bi dodatno osnažilo institucionalni okvir, omogućilo sveobuhvatnije i preciznije uređenje tržišta digitalne imovine i dalo dodatnu sigurnost i pravnu jasnoću svim akterima na tržištu”, ocijenio je Drinčić.
Bonus video:
