Crnoj Gori je potreban Zakon o opštoj bezbjednosti proizvoda radi veće zaštite građana, a posebno djece, starijih i osoba sa invaliditetom, usklađivanja sa tekovinom EU, ali i da bi država odgovorila na savremene izazove jer digitalizacija i onlajn trgovina povećavaju količinu nebezbjedne robe na tržištu.
Od novembra prošle do februara ove godine u Crnu Goru je putem samo jedne platforme ušlo više od 250 hiljada paketa, zbog čega Vlada želi da uredi obaveze proizvođača, uvoznika, distributera i internet platformi, kako bi se unaprijedilo tržište, odgovornost i vodila borba protiv nezakonite i rizične robe.
Zato će se ovaj zakon primjenjivati na proizvode za koje zahtjevi bezbjednosti nijesu uređeni posebnim zakonima, a koji se stavljaju na tržište ili isporučuju. Cilj je da isporučioci moraju da nude bezbjedne proizvode, dok će nadzor nad robom koja se uvozi raditi domaća carina.
To su neke od novina koje nosi Nacrt zakona o opštoj bezbjednosti proizvoda, koji je Ministarstvo ekonomskog razvoja stavilo na javnu raspravu od sredine juna do početka jula.
U analizi efekata uticaja zakona (RIA) ovog zakona, piše da su potrošači najviše oštećeni jer se na tržištu pojavljuju robe čiji kvalitet ispod standarda i koje imaju rizik po po zdravlje i bezbjednost, a da se pri tome nanosi šteta proizvođačima i trgovcima koji posluju po zakonu, jer im se rad dovodi u pitanje zbog nelojalne konkurencije.
“Jača se zaštita potrošača kroz obavezu da se na tržište mogu stavljati samo proizvodi koji su bezbjedni za upotrebu, uz efikasne mehanizme za opoziv i obavještavanje o rizicima. Zakon omogućava usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, čime se doprinosi ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog Poglavlja 28 (Zaštita potrošača i zdravlja) i jača spremnost za pristupanje evropskom tržištu. Uređuju se jasne obaveze proizvođača, uvoznika, distributera i internet platformi, čime se unapređuje tržišni nadzor, odgovornost aktera i borba protiv nelegalne i rizične robe, posebno u online prodaji. Na kraju, zakon doprinosi stvaranju sigurnog, funkcionalnog i konkurentnog tržišta u kojem se poštuju pravila i štite kako potrošači, tako i odgovorni privredni subjekti”, ističe se među ciljevima ovog zakona.
Rizik najveći po građane
U dokumentu se ističe da je ključni problem što u Crnoj Gori nema pravnog okvira kojim bi se obezbijedilo da sve robe, bez obzira na izvore ili način prodaje, ispunjavaju osnovne uslove bezbjednosti. Kako piše, s obzirom da nema efikasnog zakona za opštu bezbjednost, stvaraju se ozbiljne posljedice po javno zdravlje, tržišnu stabilnost i povjerenje potrošača. Tvrdi se i da su građani sve više izloženi riziku od nesrećnih slučajeva, povreda, bolesti i smrti zbog korišćenja opasnih roba, dok oni koji posluju imaju nelojalnu konkurenciju. Sve to, kako se navodi, utiče i loše na usklađenost sa regulativom EU i integracije i opterećuje inspekcije i smanjuje mogućnost da na pravi način zaštite tržište i građane.
“Tehnološki napredak i globalizacija trgovine, posebno online, omogućili su lakši pristup proizvodima iz inostranstva koji često ne ispunjavaju bezbjednosne zahtjeve. To se reflektuje i na Crnu Goru, pa je po podacima Uprave carina u periodu od novembra 2024. do februara 2025. godine, samo preko jedne platforme dostavljeno preko 250 hiljada paketa). Posebno su ranjivi korisnici internet prodavnica i maloljetna lica koja dolaze u kontakt sa proizvodima koji ne ispunjavaju osnovne standarde. Postojeća Direktiva 2001/95/EZ o opštoj bezbjednosti proizvoda koja je prenesena u važeći Zakon o opštoj bezbjednosti proizvoda, nije bila tehnički niti pravno sposobna da odgovori na izazove savremenog tržišta, jer nije obuhvatala elektronsku trgovinu, algoritamsko preporučivanje proizvoda i odgovornost online platformi. Najviše su oštećeni potrošači, jer se suočavaju sa povećanim rizicima po zdravlje i bezbjednost usljed pristupa proizvodima koji ne zadovoljavaju osnovne standarde. Djeca, stariji i osobe sa invaliditetom su posebno ugrožene grupe”, navodi se u dokumentu.
Piše i da će Crna Gora će imati rok od godinu dana da postojeći sistem o razmjeni podataka o opasnim proizvodima, unaprijedi u evropski sistem brze razmjene informacija “Safety Gate”. Taj sistem će imati dva portala, jedan za besplatnu komunikaciju sa potrošačima radi pristupa obavještenjima o opasnim robama, i drugi za isporučioce i one koji pružaju usluge na internet tržištu, preko kojeg će obavještavati o opasnim proizvodima...
Bez mjera za ljekove, hranu, životinje...
U Nacrtu zakona se ističe da neće važiti za ljekove za ljudsku ili upotrebu u veterinarstvu, hranu za ljude i životinje, biljke i životinje, genetički modifikovane organizme i mikroorganizme u zatvorenom sistemu, proizvode od biljaka i životinja koji su neposredno povezani sa njihovom budućom reprodukcijom, sredstva za zaštitu bilja, avione koji predstavljaju nizak rizik za bezbjednost vazdušnog saobraćaja, antikvitete...
“Pretpostavlja se da je proizvod bezbjedan ako je usaglašen sa relevantnim crnogorskim standardnom koji je donijelo nacionalno tijelo za standardizaciju (MEST), čija je lista objavljena u Službenom listu i kojima su preuzeti evropski standardi sa liste objavljene u Službenom listu EU i slučaju da ne postoje standardi, usaglašen sa nacionalnim zahtjevima, u pogledu i kategorija rizika obuhvaćenih zahtjevima zaštite zdravlja i bezbjednosti. Samo je jedan “opšti zahtjev bezbjednosti”, a to je zahtjev da su isporučioci dužni da stavljaju na tržište isključivo bezbjedne proizvode. Nadzor nad proizvodima iz uvoza u postupku stavljanja u slobodan promet vrši carinski organ u skladu sa zakonom kojim se uređuje nadzor proizvoda na tržištu. Ovaj zakon primjenjuje se na proizvode koji se stavljaju na tržište ili isporučuju na tržištu za koje zahtjevi bezbjednosti nijesu uređeni posebnim zakonima, bez obzira na to da li su novi, korišćeni, popravljeni ili prepravljeni”, ističe se u Nacrtu.
Piše i da će zakon stupiti na snagu pola godine nakon objave u Službenom listu te da je glavni razlog za njegovo donošenje pravna reforma na nivou EU, kojom je regulativa o opštoj bezbjednosti proizvoda zamijenila i stavila van snage onu o obmanjujućim proizvodima. Trenutni domaći Zakon o opštoj bezbjednosti proizvoda oslanja se na te direktive, a one su stavljene van snage krajem prošle godine.
Kažnjavaće po 64 osnova
Zakon predviđa i kazne od 5.000 do 20.000 eura za kompanije koje stave na tržište proizvode koji nisu dizajnirani i proizvedeni po opštem zahtjevu o bezbjednosti, ako prije prodaje ne urade internu analizu rizika ili ne izrade tehničku dokumentaciju o opisu proizvoda i njegovim karakteristikama...
Razloga za kažnjavanje u novom zakonu u ovom dijelu ima ukupno 64, dok će se odgovorna lica u fimama i fizička za iste prestupe kažnjavati novčano od 300 eura do 2.000 eura.
Preduzetnici će plaćati kazne od 3.000 eura do 6.000 eura.
Sa druge strane, kazne od 2.000 eura do 10.000 eura plaćaće kompanije koje pravovremeno ne obavijeste proizvođače, distributere i pružaoca usluga izvršenja narudžbi i internet tržišta o sprovedenom ispitivanju i njegovim rezultatima, ili ako od podnosioca obavještenja koje je nepotpuno, ne zatraže dopunu na pravi način ili u propisanom roku.
Za tu vrstu prekršaja odgovorno lice u kompaniji i fizičko kazniće se od 100 eura do 1.000 eura. Preduzetnici će isti prekršaj plaćati od 2.000 do 6.000 eura.
Bonus video:
