Ako vrhovna komanda ne izabere Miodraga Vuksanovića za prvog čovjeka Vojske nakon što Zoran Lazarević to više ne bude, najizglednija opcija je da ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) postavi Vuksanovića za vršioca dužnosti (v. d.) te funkcije, što bi mogao da osporava šef države Jakov Milatović, u čijem kabinetu smatraju da ministar nema pravo da odlučuje o tome - saznaju nezvanično Vijesti.
Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, na kojoj će se raspravljati o Krapovićevim predlozima za razrješenje Lazarevića i postavljenje Vuksanovića, zakazana je za danas u 11 časova.
Prema Zakonu o Vojsci Crne Gore, ministar (član 38), između ostalog, predlaže vrhovnoj komandi postavljenje i razrješenje načelnika Generalštaba Vojske, unapređivanje, postavljenje i razrješenje oficira, ali i određuje v. d. “za formacijska mjesta oficira, odnosno podoficira postavljenog na formacijskom mjestu u Ministarstvu (odbrane), državnom organu, privrednom društvu ili pravnom licu”.
Istim aktom propisano je (član 103) da se umjesto profesionalnog vojnog lica, koje je privremeno spriječeno da vrši dužnost duže od mjesec, određuje v. d. Na formacijsko mjesto oficira - oficir, a na mjesto podoficira - podoficir. U zakonu piše i da se v. d. može odrediti i na “upražnjeno formacijsko mjesto”, kao i da v. d. stanje može trajati najduže 18 mjeseci.
SAVJET VEĆ JEDNOM ODREDIO VRŠIOCA
Izvor Vijesti iz Milatovićevog kabineta tvrdi da ni u tom propisu, ni u Ustavu Crne Gore nije jasno navedeno ko postavlja v. d. čelnika Vojske, ali da iz jezičkog i “ciljnog” tumačenja normi proizilazi da to može učiniti samo - vrhovna komanda.
To obrazlaže riječima da se u zakonu, u kom su navedene nadležnosti ministra, ne pominje da on može imenovati načelnika Generalštaba, pa stoga ni osobu koja ga zamjenjuje na poziciji. Ako, kaže sagovornik, v. d. ima ista ovlašćenja kao prvi čovjek Vojske, onda je, dodaje, logično da o postavljenju odlučuje isto tijelo koje imenuje načelnika Generalštaba u punom mandatu - Savjet.
Izvor lista tvrdi i da je zakonom precizno definisano koga za v. d. može odrediti ministar, a to su, navodi, jedino postavljenja “na formacijskom mjestu u Ministarstvu, državnom organu, privrednom društvu ili pravnom licu”, ali ne i u, napominje, Vojsci. Da, prema njegovim riječima, Krapović ima nadležnost da za v. d. postavi oficira u Vojsci, to bi, tvrdi, bilo decidirano pomenuto u ovlašćenjima ministra.
Sagovornik iz kabineta šefa države ocjenjuje da to što zakonom nije precizirano ko određuje v. d. na upražnjeno formacijsko mjesto, ne predstavlja propust, već da je, imajući u vidu da Savjet postavlja načelnika Generalštaba i oficire, nesumnjivo da to tijelo određuje i v. d. Tvrdi da bi, u protivnom, ministar prekoračio svoja ustavna i zakonska ovlašćenja kad bi to uradio.
Izvor Vijesti podsjeća da je vrhovna komanda a ne ministar 2017. godine odredila Iliju Dakovića za v. d. načelnika Generalštaba, i da to niko nije osporio. Poručuje i da bi prihvatanje stava da ministar postavlja v. d. prvog čovjeka Vojske, predstavljalo slučaj bez presedana u Crnoj Gori kad je u pitanju procedura određivanja v. d., dodajući da u državi ne postoji primjer razdvajanja nadležnosti određivanja v. d. i imenovanja na dva različita tijela.
GENERALŠTAB DIO MINISTARSTVA
Sagovornik Vijesti iz Ministarstva odbrane tvrdi pak da Krapović ima pravo da postavi v. d. čelnika Vojske, i to objašnjava citiranjem nekoliko odredbi zakona. Kaže da, prema tom propisu, Ministarstvo (član 37) vrši poslove koji se odnose na upravljanje ljudskim i materijalnim resursima u Vojsci, da je Generalštab (član 39) združeni štab u okviru Ministarstva, kao i da je načelnik Generalštaba (član 40) odgovoran ministru za stanje u Vojsci.
Taj izvor dalje navodi da je prvi čovjek vojske (član 40) profesionalni oficir, da su profesionalna vojna lica (član 7) oficiri i oficiri po ugovoru, podoficiri i podoficiri po ugovoru i vojnici po ugovoru, te da ministar (član 38) određuje v. d. za formacijska mjesta oficira, odnosno podoficira postavljenog na formacijskom mjestu u Ministarstvu, državnom organu, privrednom društvu ili pravnom licu.
Vijesti su nedavno objavile da prvom čovjeku Vojske, brigadnom generalu Lazareviću, služba prestaje 8. juna, a da Krapović neće, prema nezvaničnim saznanjima lista, mijenjati predlog koji je podnio prošle godine - da kandidat za novog načelanika Generalštaba bude pukovnik Vuksanović. Krapović je, kako saznaju Vijesti, u međuvremenu podnio novi predlog za razrješenje Lazarevića.
Sukob njih dvojice počeo je nakon što je ministar krajem avgusta prošle godine dostavio vrhovnoj komandi zahtjev za smjenu Lazarevića zbog procjene da je potrebna smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra. Savjet je to odbio jer nije bilo konsenzusa njegovih članova o tome. Tročlani Savjet odlučuje jednoglasno, a Krapovićevom predlogu usprotivio se predsjednik Crne Gore i predsjedavajući vrhovne komande Milatović, poručivši da će podržati razrješenje Lazarevića kad mu se kaže šta brigadni general nije radio kako treba, ili šta je loše uradio. Preostala dvojica članova, šefovi Skupštine i Vlade Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) i Milojko Spajić (Pokret Evropa sad), podržali su Krapovićev zahtjev.
Ministar vojni je nakon toga poništio rješenje kojim je Lazareviću 2023. produženo vrijeme trajanja službe do juna ove, konstatujući da načelnik Generalštaba ispunjava uslove za prestanak službe, tj. da ima preko 40 godina staža osiguranja i navršenih 55 godina života. Međutim, Krapovićevu odluku poništila je Vladina Komisija za žalbe.
Istovremeno s (prvim) zahtjevom za razrješenje Lazarevića, Krapović je podnio predlog za postavljenje Vuksanovića, ali vrhovna komanda nije razmatrala to pitanje.
Vuksanović je nacionalni predstavnik Crne Gore u sjedištu NATO-a u Monsu, pri Savezničkoj komandi za operacije (ACO). Završio je Vojnu akademiju u Beogradu, Komandno-štabnu školu u SAD 2011. i Školu nacionalne odbrane u SAD 2016. Između ostalog, svojevremeno je bio na dužnostima komandanta Centra za obuku Vojske u Danilovgradu i načelnika Odjeljenja za obavještajno-izviđačke poslove (J-2) u Generalštabu.
MILATOVIĆ NE ODUSTAJE OD VUKOVIĆA
Iako nema pravo predlaganja kandidata za načelnika Generalštaba, Milatović je sredinom maja izjavio da bi volio da na čelu Vojske vidi kapetana bojnog broda Darka Vukovića.
Drugi izvor Vijesti, blizak kabinetu predsjednika države, tvrdi da Milatović navodno nije direktno razgovarao s Vukovićem o tome da li bi se bivši komandant Mornarice Vojske, koji je trenutno na dužnosti vojnog atašea Crne Gore u Hrvatskoj, prihvatio mjesta načelnika Generalštaba.
“Ipak, znajuči koliko je kapetan bojnog broda Vuković profesionalac bez mrlje i koliko je posvećen dužnosti, predsjednik ne sumnja da bi Vuković prihvatio i ovaj zadatak, odnosno shvatio ga kao vojničku naredbu da s mjesta načelnika Generalštaba odlučno doprinese tako neophodnoj punoj profesionalizaciji i depolitizaciji vojske, odnosno unapređenju njenih sposobnosti, te razvijanju i unapređenju naše saradnje s partnerima u NATO-u”, naveo je taj sagovornik.
Izvor lista je kazao da je Vuković idealno rješenje za načelnika Generalštaba zbog toga što je pri kraju svoje aktivne karijere, te da, znajući da bi svakako otišao s te funkcije za dvije godine, nikako ne bi dozvolio da bilo ko od partija u državnoj vlasti na njega pokuša da izvrši bilo kakav politički uticaj ili pritisak.
"Uz to, zbog činjenice da je Vuković vrhunski vojnik-profesionalac, lišen je političkog pritiska, za te dvije godine može uraditi zaista mnogo da 'pretrese' cijeli sistem Vojske...", poručuje sagovornik Vijesti.
Vuković je 1988. upisao Mornaričku vojnu akademiju nekadašnje Jugoslovenske Ratne mornarice (JRM) u Splitu i završio je 1992. u Bijeloj, gdje je Mornarička akademija JRM premještena nakon raspada bivše SFRJ. Od 1992. do 2007. obavljao je niz dužnosti, uključujući i komandantske na više ratnih brodova. Od 2012. do 2017. bio je i komandant Mornarice, a obavljao je razne štabne dužnosti u Generalštabu, Ministarstvu odbrane i vojno-diplomatskoj službi.
Bečić najavio “novog” načelnika
Krapović je kazao sinoć Televiziji Vijesti da vjeruje da će danas konačno biti stavljena tačka na pitanje razrješenja Lazarevića.
“Dosad nisam naišao na adekvatnu saradnju cijelog sistema, posebno kad se radi o Generalštabu i aktuelnom načelniku Lazareviću... Očekujem da te stvari idu mnogo brže i efikasnije nego što je to bio slučaj”, poručio je.
Prethodno je juče potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić saopštio da će “izborom novog načelnika Generalštaba” biti otvoren “dugočekani proces vetinga u sektoru odbrane”.
On je rekao da je, osim borbe protiv organizovanog kriminala i sistemske korupcije, jedan od najvažnijih i najosjetljivijih poslova “sveobuhvatan veting, temeljna provjera integriteta i lojalnosti institucijama države, u četiri ključna stuba bezbjednosti - Upravi policije, Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Vojsci i pravosuđu”.
Pričaće i o uvećanju izdvajanja za odbranu
Na dnevnom redu današnje sjednice Savjeta biće i predlog o povećanju državnih izdvajanja za odbranu, a u susret predstojećem NATO samitu u Hagu.
Vijesti su prošle sedmice objavile da bi Vlada trebalo da naredne godine uveća ta izdvajanja na tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
To bi moglo da iznosi najmanje 200 miliona eura, s obzirom na to da je BDP države, prema posljednjim podacima Uprave za statistiku - MONSTAT, za 2023. bio nešto manji od sedam milijardi eura (6,96 milijardi). U Vladinim Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2024 - 2027, BDP za 2026. je procijenjen na oko 8,2 milijarde eura, što znači da će izdvajanja za odbranu biti oko 246 miliona eura.
Crna Gora je prošle godine s oko 150 miliona eura ukupnih izdvajanja za sistem odbrane, simbolično preskočila prag od minimalnih dva odsto BDP-a utroška za taj sektor, a koliko je za svoje članice do sada definisao NATO.
Bonus video:
