Ocjena “nazadovanje” u non-pejperu Evropske komisije (EK) za oblast vizne politike znači da je strpljenje koje je Evropska unija (EU) pokazivala prema Crnoj Gori već duže od pola godine isteklo, ocijenila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, upozoravajući da je ugroženo zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja koje se očekuje ovog mjeseca.
“Čitajući novi izvještaj ne stiče se utisak da se radi o zemlji koja krupnim koracima grabi naprijed i koja se približava ispunjenju svog ključnog cilja. Najkraće rečeno - uprkos protoku vremena, stari problemi se ponavljaju, a izvještaji liče jedan na drugi”, rekla je ona Vijestima, komentarišući novi neformalni dokument EK, koji se odnosi na napredak Crne Gore u poglavljima 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda, bezbjednost).
Crna Gora je prije godinu dobila pozitivan Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR).
U non-pejperu, koji EK izrađuje posljednjih godina kao glavni politički dokument za diskusiju među državama članicama kad se odlučuje o daljoj dinamici pregovora, navodi se da su potrebni intenzivniji rad i politička posvećenost kako bi Podgorica u potpunosti ispunila sva završna mjerila u poglavljima, posebno u oblastima pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, vizne politike, slobode medija i osnovnih prava.
“Crna Gora mora u potpunosti uskladiti svoju viznu politiku s politikom EU. Svojim odlukama iz decembra i februara, Crna Gora nazaduje u ispunjavanju svojih obaveza u vezi sa završnim mjerilima i smanjuje svoj kredibilitet u ispunjavanju tih zahtjeva. Crna Gora mora konkretno da pokaže svoju posvećenost usklađivanju s listom zemalja kojima je potrebna viza EU”, piše u dokumentu u koji su Vijesti imale uvid.
Kad je riječ o oblasti pravosuđa, EK ukazuje na neke pozitivne početne rezultate, ali i na nedovoljnu implementaciju reformi koje bi dodatno osnažile nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta (popunjavanje upražnjenih mjesta u tim organima). Ističe da je potrebno ukinuti članstvo ministra pravde u Sudskom savjetu, kao i da je efikasnost pravosuđa ispod 100 odsto (više novih predmeta nego riješenih), te da postoji veliki broj “starih” predmeta, naročito u Upravnom sudu. Komisija podsjeća i na nepotpun sastav Ustavnog suda, što, tvrde, smanjuje efikasnost rada te institucije.
Ministarstvo evropskih poslova (MEP) nije željelo da komentariše non-pejper.
“Dokument do kog su mediji došli je radna verzija non-pejpera o pregovaračkim poglavljima 23 i 24 o kojoj još nije završena rasprava na Radnoj grupi Savjeta EU za proširenje i države koje pristupaju EU (COELA). Ministarstvo evropskih poslova nije u mogućnosti da komentariše dokument dok nam EK ne uputi finalnu i zvaničnu verziju istog”, rekli su listu.
DRUGO “NAZADOVANJE”
Bajramspahić je rekla da je činjenica da su crnogorski funkcioneri više puta “utišali” kritike EU u vezi s liberalizacijom vizne politike i ‘’brojne evropske predstavnike EU izmolili da ne ističu ovo pitanje javno prilikom svojih posjeta Podgorici’’. Stoga tvrdi da ocjena “nazadovanje” znači da je strpljenje koje je EU pokazivala već duže od pola godine - isteklo.
’’Od kada je 2015. uvedena nova metodologija izvještavanja EK koja omogućava prevođenje ocjena Komisije u brojke, ovo je tek drugi put da je Crna Gora dobila ocjenu ‘nazadovanje”, navela je sagovornica, podsjećajući da je tu ocjenu (“backsliding”) 2018. imalo Poglavlje 5 (javne nabavke) i niti jedno poglavlje više u posljednjih deset godina, “uprkos svim krizama i turbulencijama koje su se dešavale u Crnoj Gori”.
’’To govori dovoljno o težini te ocjene’’, dodaje ona.
Bajramspahić poručuje da za Poglavlje 24 nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) mora detaljno da obavijesti javnost šta je preduzelo da spriječi Vladu da vodi viznu politiku koja nanosi štetu procesu EU integracije Crne Gore.
’’Ako Vlada diriguje odluke kojima se, citiram, ‘smanjuje kredibilitet’ države u kritičnom trenutku za integracije, ministarstvo koje je nadležno za ovo pitanje i Vlada moraju podnijeti račune građanima za ovaj negativni rezultat’, kazala je Bajramspahić.
Napominje da COELA još nije potvrdila Nacrt zajedničke pregovaračke pozicije za Poglavlje 5 i da se izvršna vlast “preuranjeno pohvalila Nacrtom pozitivnog izvještaja koji je Komisija dala kao preporuku, ali države članice EU još nisu prihvatile’’.
EK je, u Nacrtu zajedničke pozicije za Poglavlje 5, koji je objavljen početkom sedmice, navela da je Crna Gora ispunila uslove za zatvaranje tog poglavlja. U Vladi očekuju da će se to desiti ovog mjeseca na međuvladinoj konferenciji Crne Gore, ali ona još, međutim, nije zakazana.
KAKO ZATVORITI 27 POGLAVLJA
Bajramspahić tvrdi da najmanje dvije države članice imaju “disonantne tonove” (prema tome da Podgorica precrta Poglavlje 5 u junu), ali da je odlučivanje još u toku.
“Najiskrenije se nadam da ćemo ipak uspjeti da zatvorimo ovo poglavlje u junu, makar kao i obično ‘na mišiće’, jer je zatvaranje poglavlja opšti interes u korist svih građana i građanki. Bila bi nepovratna šteta da prođe preko šest mjeseci bez pomaka u pregovorima’’, rekla je.
Podsjeća da napredak u oblasti vladavine prava diktira brzinu napredovanja u svim ostalim poglavljima (po novoj metodologiji), te da je “jedinica’’ za viznu politiku stigla u najgorem mogućem trenutku.
’’Više je nego porazno da visi o koncu zatvaranje jednog jedinog poglavlja. Postavlja se pitanje: ako s toliko mnogo drame i grcajući uspijevamo da zatvorimo jedno poglavlje, kako ćemo zatvoriti čak 27 preostalih’’, navela je ona.
EK u non-pejperu podsjeća da je u decembru 2024. Crna Gora izmijenila svoj bezvizni režim tako što je Bahrein i Saudijsku Arabiju (koje su prethodno bile sezonski oslobođene viza) dodala na listu zemalja sa stalnim oslobađanjem od viza. U februaru ove godine Crna Gora je produžila sezonski period oslobađanja od viza od 1. marta do 1. novembra. Takođe je ponovo uvrstila Uzbekistan na listu sezonskog oslobađanja, nakon što je ta zemlja prethodno bila uklonjena s liste u 2024.
“Pored toga, na snazi je i sezonsko oslobađanje od viza za maksimalno 10 dana za određene državljane trećih zemalja koji posjeduju dozvolu boravka u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, s najmanje trogodišnjim trajanjem”, podsjeća Komisija.
Crna Gora, kako se dodaje, ima bezvizni režim s 13 zemalja koje se nalaze na listi EU zemalja za koje je potrebna viza, od čega je devet zemalja stalno oslobođeno od viza (Azerbejdžan, Bahrein, Bjelorusija, Kina, Kuvajt, Katar, Rusija, Saudijska Arabija, Turska), a četiri zemlje imaju sezonsko oslobađanje od viza za ulazak u Crnu Goru u turističke svrhe u periodu od marta do oktobra (Jermenija, Egipat, Kazahstan, Uzbekistan).
Ni u ostatku non-pejpera nema velikih uspjeha
Bajramspahić ukazuje da ni u ostatku non-pejpera EK nema velikih uspjeha i podsjeća da je ključna rečenica da je ispunjavanje završnih mjerila za poglavlja 23 i 24 u “početnoj fazi”, te da “intenzivan rad” i “politička posvećenost” tek predstoje.
“Ova ocjena je razumljiva ako se prisjetimo da je Vladi trebalo gotovo godinu od dobijanja IBAR-a da usvoji akcione planove za poglavlja 23 i 24, i da je manje od dvije godine ostalo za njihovu implementaciju”, kazala je.
Dodaje da je, kad je u pitanju reforma pravosuđa, notirana inicijativa za izmjenu Ustava kojom će se ukinuti članstvo ministra pravde u Sudskom savjetu i “ko zna koji put” ponovljena preporuka Venecijanske komisije koju je EU podržala, a to je da “Ustavom mora biti propisan sastav i Tužilačkog savjeta a ne samo Sudskog, kao i procedura izbora njegovih članova, što je Vlada ponovo “propustila”.
Kritikovano je što visoki javni funkcioneri i političke figure neprimjereno komentarišu sudske odluke, “a takođe je prepoznata ustavna kriza koju je vlast poricala i nastavlja da poriče”.
“Posebno je naglašeno da mišljenje Venecijanske komisije (o slučaju prestanka sudijske funkcije Dragani Đuranović u Ustavnom sudu) mora biti sprovedeno u potpunosti”, kazala je Bajramspahić.
Izvještajni period, kako piše u non-pejperu, obilježila je duboka institucionalna i politička kriza nakon odluke Skupštine da “jednostrano konstatuje” da je Đuranović stekla uslov za prestanak funkcije u Ustavnom sudu 17. decembra 2024.
“Ova odluka nije bila u skladu s procedurom predviđenom Ustavom, koja zapravo zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda. Ova odluka izazvala je ozbiljnu krizu u parlamentu. Ovakvi događaji izazvali su veliku zabrinutost u pogledu poštovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti sadržanih u Ustavu”, navodi se u dokumentu.
Kad je u pitanju borba protiv korupcije, Bajramspahić navodi da se već četiri godine ne sprovode ključne preporuke, “što je krajnje nezadovoljavajuće za državu koja pretenduje da završi pristupne pregovore za godinu i po”.
Kovačević: Poruke koje ne ostavljaju prostor za pogrešna tumačenja
Najnoviji non-pejper donosi signal za oprez - iako nedvosmislena politička volja za proširenje postoji, EU jasno stavlja do znanja da su konkretni rezultati i suštinske reforme ono što će se od sada vrednovati, ocijenila je programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević.
Ona je istakla da poruke koje dolaze iz Brisela nijesu oštre u tonu, ali jesu precizne i ne ostavljaju prostor za pogrešna tumačenja.
Navela je da se jedan od najkritičnijih nalaza odnosi na viznu politiku, a dodaje da u dijelu slobode medija dokument EK ukazuje na urgentnost rješavanja zastoja u imenovanju članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i RTCG.
EK podsjeća da je, iako je postupak imenovanja generalnog direktora RTCG-a ranije bio osporen kroz više sudskih odluka, u avgustu 2024. Savjet RTCG ponovo imenovao istu osobu (Borisa Raonića) na pun mandat, “što je otvorilo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem kršenju pravne procedure”.
Bonus video:
