Predsjednik Turske Tajip Erdogan vjerovatno nikada nije imao veći međunarodni uticaj. On je juče trebalo da bude domaćin prvih direktnih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine u posljednje tri godine, svega nekoliko dana nakon što je njegov dugogodišnji militantni neprijatelj, Radnička partija Kurdistana (PKK), najavila raspuštanje.
Njegov sve veći kapital kao međunarodnog državnika, koji radi na stabilizaciji istočne Evrope i Bliskog istoka i za to prima pohvale od američkog predsjednika Donalda Trampa, dodatno osnažuje regionalni uticaj Turske, piše agencija Rojters.
Međutim, trenutak za to mnogima u zemlji djeluje čudan, pa čak i bolan, jer strahuju da bi mogao poslužiti Erdoganovim političkim ciljevima na domaćem planu.
Hapšenje i zatvaranje Erdoganovog glavnog političkog rivala, gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, u martu i aprilu je izazvalo najveće proteste u posljednjih deset godina, zbog onoga što kritičari nazivaju politički motivisanim i nedemokratskim sudskim progonom.
Imamoglu negira optužbe, dok Ankara odbacuje kritike o autokratskom ponašanju.
Ipak, ta dva naizgled paralelna univerzuma, međunarodni i domaći, naglašavaju Erdoganovu sklonost da, tokom 22 godine vođenja Turske, pažnju skreće ka inostranstvu kada se kod kuće pojave politički ili ekonomski problemi, ističe se u Rojtersovoj analizi.
U skladu s tim obrascem, Erdogan je u maju 2022. blokirao planirano proširenje NATO-a u trenutku kada je inflacija u Turskoj išla ka 85 odsto, i konačno odobrio članstvo Švedske tek početkom prošle godine, u zamjenu za ustupke.
“Erdogan nikada nije bio ovako ključan igrač u geopolitici”, rekao je Birol Baškan, politički analitičar iz Turske. “Bilo je dramatičnih obrta u geopolitici, a posebno se ističe reizbor Donalda Trampa, mada mislim da je Erdoganov najveći dobitak nesumnjivo Sirija”.
Prema riječima zvaničnika turske vlade, Erdoganova podrška sirijskim pobunjenicima tokom posljednje decenije konačno se isplatila i njima i njemu kada su svrgnuli predsjednika Bašara al-Asada u decembru, ostavljajući Ankaru sa snažnim uticajem u Damasku i šire, dok je region pokušavao da se oporavi od rata.
Erdoganov uticaj dodatno je porastao u januaru kada se Tramp vratio u Bijelu kuću, s obzirom na njihove bliske odnose iz prvog Trampovog mandata.
Tramp, koji se hvali “sjajnim odnosima” s Erdoganom, rekao je da će turski predsjednik biti dobar domaćin mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine u Istanbulu.
Erdogan, koji je samo tokom protekle sedmice primao pozive i posjete lidera SAD-a, Rusije, Ukrajine, Saudijske Arabije, Francuske, Italije, NATO-a i drugih svjetskih sila, pozvao je da se iskoristi prilika za mir između susjeda na Crnom moru, na sjeveru.
Dva naizgled paralelna univerzuma, međunarodni i domaći, naglašavaju Erdoganovu sklonost da, tokom 22 godine vođenja Turske, pažnju skreće ka inostranstvu kada se kod kuće pojave politički ili ekonomski problemi
Mir je možda na pomolu i na jugu Turske, gdje su se militantni PKK-a uglavnom povukli nakon 40-godišnje pobune protiv turske države, tokom koje je poginulo više od 40.000 ljudi.
Oslabljena nakon višegodišnjih turskih bombardovanja, ta grupa je u ponedjeljak saopštila da je odlučila da se raspusti i razoruža na kongresu prošle sedmice na sjeveru Iraka.
Iako predstoji neizvjestan put, to predstavlja značajnu pobjedu za Erdogana, ocjenjuje Rojters. On je pokušavao da iskoristi ranjivost kurdskih snaga povezanih s PKK-om u sjevernoj Siriji nakon pada Asada, računajući i na to da će Tramp uskoro povući američke trupe koje sarađuju s tim snagama.
Musavat Dervišoglu, predsjednik opozicione nacionalističke IYI stranke, upozorio je da Erdogan koristi odluku PKK-a kako bi obezbijedio “doživotno predsjedništvo”, jer bi mu podrška kurdskih birača mogla omogućiti donošenje novog ustava i produženje mandata poslije 2028, kada mu sadašnji ističe.
Erdogan kaže da mu je donošenje novog ustava prioritet, ali nije rekao da li namjerava da se ponovo kandiduje.
Prednost Imamoglua u odnosu na Erdogana u anketama blago je porasla otkako je gradonačelnik uhapšen u martu, što je tada pogodilo tursku liru i unazadilo napore centralne banke u borbi protiv višegodišnje galopirajuće inflacije.
Međutim, turski sud je prošle sedmice zabranio Imamogluu pristup njegovom nalogu na društvenoj mreži Iks, što bi ga moglo dodatno izolovati dok čeka suđenje za optužbe za korupciju.
U međuvremenu, noćni protesti u kojima su desetine hiljada Turaka širom zemlje izlazile na ulice da osude predsjednika zbog navodne zloupotrebe pravosuđa u političke svrhe, optužbe koje on negira, uglavnom su utihnuli.
Harun Armagan, potpredsjednik za spoljne poslove Erdoganove AK partije, izjavio je da slučaj Imamoglua “nije politički proces, već sudski”, koji je odvojen od “značajnih političkih dešavanja koja se paralelno odvijaju”.
“Raspuštanje i razoružanje PKK-a... biće zabilježeno kao istorijska prekretnica u kontekstu turske politike”, rekao je za Rojters.
Iako su neki evropski lideri osudili hapšenje Imamoglua, mnogi su istovremeno podržali Erdoganovu ponudu da ugosti mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine, uključujući i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, koji je u telefonskom razgovoru s Erdoganom u nedjelju istakao “neophodnost” da Rusija pristane na primirje.
Kao još jedan diplomatski poen za Erdogana Rojters navodi to što se Evropa posljednjih mjeseci otvorenije okreće Turskoj u nastojanju da ojača odbranu i obezbijedi garancije za Ukrajinu u slučaju primirja koje Tramp pokušava da progura.
Turska ima drugu po veličini vojsku u NATO-u i proizvodi borbene dronove koje Ukrajina široko koristi protiv Rusije. U isto vrijeme, Ankara odbija da uvede zapadne sankcije Moskvi, vješto balansirajući između zaraćenih strana i čuvajući njihovo povjerenje.
“Čak i ako mirovni pregovori u Istanbulu zapnu, Erdogan će pokupiti zasluge. Obožava da njegovo ime stoji uz mirovni sporazum”, kaže Onur Išči, vanredni profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Kadir Has.
“On je u izuzetno snažnoj diplomatskoj poziciji i djeluje kao da iz toga izvlači sve više koristi”.
Najnoviji poen je postigao u utorak kada je Tramp, tokom boravka u Rijadu, iznenada objavio da će Sjedinjene Države ukinuti sve sankcije Siriji, nakon što su, prema navodima izvora, Erdogan i saudijski princ prestolonasljednik Muhamed bin Salman zatražili da to učini.
Čak i ako mirovni pregovori u Istanbulu zapnu, Erdogan će pokupiti zasluge. Obožava da njegovo ime stoji uz mirovni sporazum
Erdogan i Tramp su od reizbora američkog predsjednika imali najmanje tri telefonska razgovora, a u srijedu su ponovo razgovarali s drugim liderima o odluci u vezi sa Sirijom.
Tramp je takođe imenovao svog dugogodišnjeg savjetnika Tomasa Baraka za američkog ambasadora u Turskoj, koji je po dolasku prošle sedmice izjavio da želi da odnose unaprijedi sa “sjajnih” na “izvanredne”.
Šanse za mir slabe
Predsjednik Rusije Vladimir Putin odbio je izazov Kijeva da se juče u Turskoj lično sastane sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, šaljući umjesto toga delegaciju drugog reda na planirane mirovne pregovore, dok je Zelenski rekao da će delegaciju Kijeva predvoditi ministar odbrane.
To će biti prvi direktni pregovori između strana od marta 2022, ali su nade u značajan napredak dodatno umanjene Trampovom izjavom da neće biti pomaka bez njegovog sastanka sa Putinom.
Zelenski je izjavio da Putinova odluka da ne prisustvuje i da pošalje, kako je rekao, “dekorativni” tim pokazuje da ruski lider nije ozbiljan u pogledu okončanja rata. Rusija je optužila Ukrajinu da pokušava da “napravi predstavu” oko pregovora.
Nije bilo jasno kada će razgovori zapravo početi.
“Ne možemo da trčimo po svijetu tražeći Putina”, rekao je Zelenski nakon sastanka sa Erdoganom u Ankari.
“Osjećam nepoštovanje od strane Rusije. Nema vremena sastanka, nema agende, nema delegacije na visokom nivou, ovo je lično nepoštovanje. Prema Erdoganu, prema Trampu”, rekao je Zelenski novinarima.
Zelenski je dodao da ni on sada neće ići u Istanbul.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je juče da je jedini način na koji bi moglo doći do pomaka u naporima da se okonča rat Rusije protiv Ukrajine - direktni razgovori između Trampa i Putina.
Rubio je, u obraćanju novinarima u Antaliji, rekao da će danas otputovati u Istanbul na sastanke s turskim ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom i ukrajinskom delegacijom, ali je naglasio da nema velika očekivanja od tih razgovora.
Bonus video:
