Identifikacioni broj, kao jedinstveni identifikator građana, zamijeniće matični (JMB) u svim državnim registrima, ali tek nakon što Crna Gora pristupi Evropskoj uniji (EU).
To se, pored ostalog, navodi u izvještaju sa javne rasprave na Nacrt zakona o identifikacionom broju (IB), koji je Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo juče. Iz resora koji vodi Danilo Šaranović, dodali su i da će IB zamijeniti JMB, u roku od najkasnije dvije godine od pristupanja.
Javna rasprava na Nacrt zakona o IB objavljena je 31. marta i trajala je do 21. aprila. Predloge, sugestije i primjedbe uputili su Pošta Crne Gore, Crnogorski telekom, Ministarstvo javne uprave i Američka privredna komora.
MUP je 2020. godine počeo sa izdavanjem elektronske lične karte. Prema zakonu, ta LK sadrži IB, ali taj podatak nije, kako je bilo najavljeno, do danas zamijenio JMB, već je upisan na čip dokumenta. JMB, kao u slučaju stare lične, upisan je na sam dokument i dalje je vidljiv.
Zakon o centralnom registru stanovništva propisuje ličnu identifikacionu oznaku, ali iz resora Šaranovića nisu ni ranije pojasnili da li, osim JMB, Zakon prepoznaje i IB, a ako ne, da li su neophodne i kada će se desiti i izmjene Zakona o centralnom registru stanovništva.
Građani IB posljednjih pet godina dobijaju uz elektronsku ličnu kartu, u formi papirne potvrde.
O ulozi identifikacionog broja, komentar su resoru unutrašnjih poslova uputili iz Američke komore:
“Nacrt zakona o IB trebalo bi da razriješi pitanje oko uloge identifikacionog broja u identitetu građana. Iako je intencija predlagača propisa da obezbijedi pravnu sigurrnost i primjenu IB, suštinski se u velikoj mjeri oslanja na važeću Uredbu o određivanju identifikacionog broja, bez jasne namjere ka zamjeni JMB i zaštiti podataka. Da bi Zakon bio efektivan i usklađen s najboljim praksama, potrebno je unaprijediti sadržaj kroz decidno definisanje statusa IB, u kojim ličnim ispravama će on biti sadržan (skrećemo pažnju i da se Nacrtom zakona pominju stranci, a da se dozvole koje se izdaju strancima u Crnoj Gori ne smatraju ličnim ispravama), prelazne mjere, kontrolne mehanizme i zaštitu podataka u skladu sa GDPR-om”, naveli su.
Im MUP-a su djelimično prihvatili tu sugestiju, konkretno, na način da će mijenjati član 15 stav 2. U Nacrtu, taj član odnosi se na prestanak važenja Uredbe o načinu određivanja IB (Službeni list 11/2020), kojim je sada uređeno određivanje IB.
Iz resora Šaranovića navode da će u taj član dodati stav koji se odnosi na rokove u kojima će IB zamijeniti JMB:
“Gdje se dodaje: JMB se imaju zamijeniti identifikacionim brojevima u svim službenim registrima. Stav 3 Sprovođenje primjene iz stava 2 ovog člana se planira obezbijediti najkasnije u roku od dvije godine od dana pristupanja Crne Gore u EU”.
Iz potvrde će ukloniti JMB
Djelimično je prihvaćen i predlog da se preciziraju koje su eletronske evidencije u koje se upisuje IB i u kojim rokovima.
U tom smislu, iz MUP-a su odgovorili da će u član 4 stav 1 zakona, poslije “elektronske evidencije”, dodati “Centralnog registra stanovništva”, čije je vođenje u nadležnosti tog resora.
Prihvaćen je i predlog Američke komore da iz potvrde o izdavanju IB treba ukloniti podatke koji nisu neophodni za svrhu izdavanja potvrde o IB, “naročito JMB i ime roditelja, kako bi se izbjegla direktna veza lB sa drugim identifikatorima koji sadrže osjetljive podatke”.
“Prihvata se pa se u članu 6 u stavu 3 kaže: Potvrda sadrži naziv organa koji je izdao MUP, broj i datum izdavanja, naziv Potvrde o određivanju identifikacionog broja i identifikacioni broj, lično ime lica kome je identifikacioni broj određen, potpis ovlašćenog službenog lica i mjesto za pečat”, stoji u odgovoru resora unutrašnjih poslova na taj predlog.
Za ispravljanje greške najviše 24 sata
MUP je prihvatio i da bude definisan rok u kojem je taj resor dužan da ispravi grešku, poput neodređivanja IB, pa će to, kako navode, “najkasnije u roku od 24 časa od kada se utvrdi da identifikacioni broj nije određen”.
Prihvaćen je i komentar da se korisnici koji vode posebne registre obrada koji uključuju IB, obavežu da vode evidenciju obrada.
MUP je dijelom prihvatio i predlog Crnogorskog telekoma za izmjene u članu 10 stav 3, tako da kvalifikovani davaoci elektronskih usluga povjerenja koji vrše uslugu izdavanja kvalifikovanih sertifikata za elektronski potpis, mogu da koriste IB i podatke iz evidencije identifikacionih brojeva, u skladu sa zakonom kojim se uređuju elektronska identifikacija i elektronski potpis.
“Djelimično se prihvata u dijelu da umjesto termina ‘koji vrše uslugu izrade kvalifikovanog sertifikata’ glasi ‘uslugu izdavanja kvalifikovanog sertifikata’”, stoji u odgovoru MUP-a.
Pravilnikom će urediti korišćenje JMB i IB do konačne zamjene
Iz Pošte Crne Gore uputili su predlog da se iza člana 10, u kojem je opisana obrada, korišćenje i zaštita podatka, doda novi član koji bi se bavio načinom preuzimanja IB građana iz službene evidencije MUP-a:
“Gdje bi se definisalo na koji način koji subjekti i organi, pod kojim uslovima, identifikacione podatke mogu da preuzmu elektronskim putem, kako bi se obezbijedilo efikasnije obavljanje posla spomenutih organa i subjekata. A to iz razloga što Pošta u svojim redovnim procedurama i ativnostima u toku izrade kvalifikovanih digitalnih sertifikata ima potrebu identifikacije građana i provjere njihovih JMB-a ili IB-a”.
Iz MUP-a su na taj predlog odgovorili potvrdno i kazali da će navedeno “precizirati u pravilniku koji bi detaljnije razradio primjenu ovog zakona”.
Iz Pošte su takođe sugerisali da se zakonom precizira u kojim situacijama i na koji način će biti potrebno koristiti JMB, a u kojim IB. Kao obrazloženje navode da se u radu Sertifikacionog tijela, među kojima je i Pošta Crne Gore, “koriste formulari u koje se upisuje JMB, zbog apliciranja za izradu digitalnog sertifikata”.
“Pretpostavljamo da će ubuduće biti potrebno da se umjesto JMB upisuje IB, što bi valjalo preciznije opisati zakonom”, navode.
MUP je djelimično prihvatio sugestiju, navodeći da će do početka primjene IB (kako je najavljeno najkasnije dvije godine od pristupanja Crne Gore EU), to precizirati pravilnikom.
Nacrt zakona o ID ranije je za “Vijesti” komentarisao Dejan Abazović, magistar elektronike i telekomunikacija, IT konsultant i bivši državni sekretar u Ministarstvu javne uprave (MJU). Pored ostalog, on je kazao da će uvođenje IB zahtijevati izmjene mnogih zakona, podzakonskih akata i informacionih sistema koji trenutno koriste JMBG.
“Ovaj proces može biti kompleksan i dugotrajan”, poručio je i dodao da će biti potrebno vrijeme da se građani i institucije naviknu na korišćenje novog identifikacionog broja i da razumiju njegovu svrhu i prednosti.
U tom smislu, Abazović je preporučio efikasnu kampanju informisanja.
Bonus video:
