Crnoj Gori je potreban intenzivniji rad i politička posvećenost kako bi u potpunosti ispunila sva završna mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, posebno u oblastima pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, vizne politike, slobode medija i osnovnih prava.
To je navedeno u novom neformalnom dokumentu (non-pejper) Evropske komisije (EK) koji se odnosi na napredak Crne Gore u poglavljima 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda, bezbjednost), u koji Vijesti imaju uvid.
Crna Gora je prije godinu dobila pozitivan Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR).
"Crna Gora je nastavila sa implementacijom završnih mjerila za poglavlja 23 i 24, uz određene početne rezultate", piše u u non-pejperu uz ocjenu da je ambiciozan vremenski okvir koji je Crna Gora predložila za privremeno zatvaranje ovih poglavlja do 2026. godine.
U oblasti pravosuđa, ukazuje se na neke pozitivne početne rezultate, ali i na nedovoljnu implementaciju reformi - 22,1% aktivnosti iz Akcionog plana Strategije reforme pravosuđa 2024-2027 u 2024. je potpuno sprovedeno, 58,4% djelimično, a 19,5% nije sprovedeno.
Navodi se da su, nakon intenzivne faze reformi tokom 2024. godine, osnovni zakoni koji garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema sada u velikoj mjeri usklađeni sa evropskim standardima.
"Kao rezultat ovih izmjena, Sudski i Tužilački savjet razvijaju novi sistem imenovanja, ocjenjivanja rada i napredovanja sudija i državnih tužilaca. Cilj ovog novog sistema je da se obezbijedi dosljednija i na zaslugama zasnovana ocjena u skladu sa evropskim standardima. Ovi razvojni procesi u velikoj mjeri odgovaraju preporukama Evropske komisije i Venecijanske komisije", piše u non-pejperu.
Ukazuje se i da Crna Gora još nije sprovela pravne reforme koje bi dodatno osnažile nezavisnost oba savjeta (Sudskog i Tužilačkog) i da je posebno potrebno ukinuti članstva ministra pravde kao ex officio člana Sudskog savjeta.
Pored toga, Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i dalje treba uskladiti sa ključnim preporukama Venecijanske komisije u pogledu veće odgovornosti, jasnijih operativnih okvira, jače zaštite ličnih podataka, i strategije za smanjenje značajnog zaostatka u predmetima.
"Takođe, nedostaje poseban zakon o radnim pravima sudija, a nedostaci postojećih pravila o ocjenjivanju sudija i predsjednika sudova još nisu otklonjeni. Crna Gora mora dosljedno osigurati brzo imenovanje na visoke sudske pozicije, zasnovano na zaslugama i transparentnosti."
Podsjeća se da trenutno, u Sudskom savjetu postoji jedno upražnjeno mjesto, dok Tužilački savjet ima tri upražnjena mjesta.
"Skupština mora hitno i odlučno pristupiti imenovanju novih članova u oba Savjeta, bez odlaganja", poručuje EK.
Ukazuje u na neadresirane preporuke Venecijanske komisije: Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu nije usklađen s preporukama o odgovornosti i zaštiti podataka, nedostatak zakona o pravima sudija (posebno o radu i penzionisanju), zastarjeli pravni okvir za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova.
Podsjeća se i na problem loših uslova rada i prostornih kapaciteta Sudskog i Tužilačkog savjeta.
Pritisci i komentari visokih zvaničnika na pravosuđe
Evropska komisija upozorava da pritisci i komentari visokih zvaničnika o radu pravosuđa, u visokoprofilnim slučajevima, podstiču nepovjerenje u sudstvo. Ukazuju i na niske plate zbog čega sudijske i tužilačke pozicije nijesu popunjene, kao i na problem nedovoljnih resursa i ulaganja u ICT i infrastrukturu sudova, lošu organizacija sudske mreže i nedostatak finansijske nezavisnosti Centra za obuku u sudstvu.
Kada je u pitanju efikasnost pravosuđa ''clearance rate'' je ispod 100% (više novih predmeta nego riješenih), veliki broj starih predmeta, naročito u Upravnom sudu (prosječno 2.534 predmeta po sudiji).
Podsjeća se i na nedostatak sudija u Ustavnom sudu (4 od 7), što smanjuje efikasnost.
Izvještajni period, kako se dodaje, obilježila je duboka institucionalna i politička kriza nakon odluke Skupštine da jednostrano konstatuje da je sutkinja Ustavnog suda stekla uslov za penziju 17. decembra 2024.
"Ova odluka nije bila u skladu sa procedurom predviđenom Ustavom koja zapravo zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda. Ova odluka izazvala je ozbiljnu krizu u Parlamentu. Ovakvi događaji izazvali su veliku zabrinutost u pogledu poštovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti sadržanih u Ustavu", navodi se u dokumentu.
Rad parlamenta je, kako se konstatuje, nastavljen sredinom marta, kada je postignut politički dogovor uz posredovanje EU, uključujući i traženje mišljenja Venecijanske komisije o odluci parlamenta.
Dodaje se da dodatno zabrinjava što je procedura parlamenta za izbor novog sudije Ustavnog suda nastavljena i nije zaustavljena do dobijanja mišljenja Venecijanske komisije.
"Ostaće od suštinskog značaja da se mišljenje Venecijanske komisije u potpunosti primijeni i da se poštuju uslovi političkog sporazuma kako je dogovoreno između vlade (uključujući i parlamentarnu većinu) i opozicije", navodi se u dokumentu.
Ocijenjeno je da je rad Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) na provjeri izvještaja o imovini i prihodima sudija i tužilaca poboljšan, ali nije bilo osuđujućih presuda protiv njih na osnovu krivičnih postupaka u ovoj oblasti.
Pored toga, ''disciplinska praksa Sudskog i Tužilačkog savjeta i dalje pokazuje nedostatke, što slabi cjelokupni proces provjere, zbog nedosljednog pristupa u sankcionisanju sudija i tužilaca koji ne podnose izvještaje o imovini i prihodima".
U non-pejperu se navodi da zahvaljujući poboljšanom proaktivnom pristupu tužilačkih organa, Crna Gora nastavlja da gradi vjerodostojnu i održivu praksu u efikasnom istraživanju, gonjenju i suđenju za ratne zločine, uključujući i slučajeve na visokom nivou, u skladu sa međunarodnim pravom i standardima.
Podsjeća se da je tokom prošle godine, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo 8 novih predmeta, dok je 11 predmeta iz prethodnih godina još u obradi.
Nazadovanje u ispunjavanju završnih mjerila u viznoj politici
Sa odlukama donesenim u decembru i februaru, Crna Gora je nazadavala u ispunjavanju završnih mjerila u viznoj politici, konstatovala je EK.
Podsjeća da je u decembru 2024. godine, Crna Gora je izmijenila svoj bezvizni režim tako što je Bahrein i Saudijsku Arabiju (koje su prethodno bile sezonski oslobođene viza) dodala na listu zemalja sa stalnim oslobađanjem od viza.
U februaru ove godine, Crna Gora je donijela svoju godišnju odluku o sezonskom oslobađanju od viza, produžavajući period oslobađanja od 1. marta do 1. novembra. Takođe je ponovo uvrstila Uzbekistan na listu sezonskog oslobađanja, nakon što je ta zemlja prethodno bila uklonjena sa liste u 2024..
"Pored toga, na snazi je i sezonsko oslobađanje od viza za maksimalno 10 dana za određene državljane trećih zemalja koji posjeduju dozvolu boravka u Ujedinjenim Arapskim Emiratima sa najmanje trogodišnjim trajanjem", podsjeća EK.
U februaru 2025. godine, EU je promijenila svoj vizni režim u vezi sa državom Vanuatu, dodajući je na listu zemalja za koje je potrebna viza. Crna Gora se uskladila sa ovom odlukom u istom mjesecu, uklonivši Vanuatu sa svoje liste zemalja sa bezviznim režimom.
"Trenutno, Crnoj Gori preostaje još samo jedna zemlja — Nauru — da bi u potpunosti uskladila svoj bezvizni režim sa listom zemalja EU za koje nije potrebna viza", piše u non-pejperu.
Crna Gora ima bezvizni režim sa 13 zemalja koje se nalaze na listi EU za koje je potrebna viza, od čega je 9 država stalno oslobađeno od viza (Azerbejdžan, Bahrein, Bjelorusija, Kina, Kuvajt, Katar, Rusija, Saudijska Arabija, Turska), a četiri zemlje imaju sezonsko oslobađanje od viza za ulazak u Crnu Goru u turističke svrhe u periodu od marta do oktobra (Jermenija, Egipat, Kazahstan, Uzbekistan).
"Crna Gora mora u potpunosti uskladiti svoju viznu politiku sa politikom EU", poručuje EK. "Sa odlukama donesenim u decembru i februaru, Crna Gora je napravila korak unazad u ispunjavanju završnih mjerila i time umanjila svoju kredibilnost u ispunjavanju ovih zahtjeva. Crna Gora mora konkretno pokazati svoju posvećenost usklađivanju sa listom EU zemalja za koje je potrebna viza".
Crna Gora se obavezala da će se dalje uskladiti sa EU-listom zemalja sa obaveznim vizom, uklanjanjem najmanje jedne zemlje sa svoje liste bez viza svake godine.
Bonus video:
